Kompost: kako napraviti kompost u dvorištu
Kako napraviti kompost u dvorištu: odnos lišća i trave, šta sme i ne sme u komposter, komposter od paleta, koliko traje i kako prepoznati zreo kompost.
Baštovan tim 11 min čitanja
Kompost se pravi tako što se “smeđi” otpad (opalo lišće, suve grančice, karton) i “zeleni” otpad (pokošena trava, ostaci povrća i voća, talog od kafe) slažu u gomilu ili komposter, drže se vlažnim kao isceđen sunđer i povremeno prevrću. Prvi zreo kompost dobija se posle otprilike 6 meseci, a najkvalitetniji je onaj star godinu dana i više, navodi Institut za primenu nauke u poljoprivredi. Jesen je idealan trenutak za početak, jer sada u dvorištu imate najviše lišća.
Ispod je sve što vam treba: šta je kompost, kako napraviti kompost uradi sam, kakav komposter izabrati, šta sme i šta ne sme unutra, i kako da prepoznate da je gotov.
Šta je kompost
Kompost je organsko đubrivo i poboljšivač zemljišta koji nastaje kontrolisanom razgradnjom biljnih ostataka, ponekad pomešanih sa stajnjakom. Po sadržaju hraniva sličan je stajnjaku i najčešće sadrži 0,3-0,5% azota, oko 0,2% fosfora i 0,2-0,3% kalijuma, zavisno od toga od čega je napravljen (IPN, dr Vladimir Filipović). Bakterije, gljivice, gliste i sitni insekti razgrađuju ostatke i pretvaraju ih u tamnu, mrvičastu materiju. Isti proces se odvija u šumi svake jeseni, a kompostiranje je samo način da ga ubrzate i kontrolišete.
Zašto se isplati:
- Popravlja strukturu zemlje. Organska materija povećava sposobnost zemljišta da zadrži vodu, navodi Univerzitet u Vajomingu.
- Hrani biljke polako. Kompost nije jako đubrivo kao mineralno, ali hraniva otpušta postepeno.
- Smanjuje smeće. Veliki deo otpada iz kuhinje i dvorišta može u komposter umesto u kontejner.
- Besplatan je. Umesto da kupujete džakove supstrata, pravite svoj.
- Rešava problem lišća. Umesto spaljivanja, koje zagađuje vazduh, ili pakovanja u kese, lišće postaje resurs.
Zašto je jesen najbolje vreme za početak
U oktobru i novembru dvorište vam daje najvažniji sastojak u ogromnim količinama: opalo lišće. To je klasičan “smeđi” materijal, bogat ugljenikom, koga leti obično nedostaje. Uz poslednje košenje trave, ostatke iz bašte i kuhinjski otpad, imate sve za dobru gomilu.
Ako upravo spremate baštu za zimu, pogledajte i vodič priprema bašte za jesen, jer veliki deo onoga što tamo uklonite (zdrave stabljike paradajza, ostaci tikvica, odsečene trajnice) može pravo u kompost.
Zimi se proces usporava jer je hladno. Prema RHS-u, kompostiranje je brže po toplom vremenu i usporava se preko zime, a na proleće kompost ponovo kreće da sazreva.
Šta sme u kompost, a šta ne
Ovo je najvažniji deo. Pravilo je jednostavno: sve što je biljnog porekla i nije bolesno ili hemijski tretirano, uglavnom sme.
Smeđi materijal (ugljenik)
- opalo lišće (najbolje usitnjeno)
- suve grančice i iverje
- slama i seno
- karton i novine bez kolor štampe, iscepkani
- kutije od jaja, papirni ubrusi
- piljevina od neobrađenog drveta (u manjim količinama)
Zeleni materijal (azot)
- pokošena trava (u tankim slojevima, nikad sama)
- ostaci sirovog voća i povrća, kore, ljuske jaja
- talog od kafe i ostaci čaja
- uvele cvetne glave i zeleni ostaci rezidbe
- korov pre nego što napravi seme
- stajnjak biljojeda
Koliko čega? RHS preporučuje da zeleni materijal čini 25-50% mase, a ostatak smeđi, i upozorava da nijedna vrsta ne sme da preovlada. Stručnije rečeno, najbrže se kompostira kada je odnos ugljenika i azota 25-30:1, a jednostavno pravilo je da se naizmenično slažu slojevi zelenog, smeđeg materijala i zemlje (Univerzitet u Vajomingu).
Kompost od trave
Pokošena trava sama za sebe se slegne u sluzavu, smrdljivu masu. Uvek je mešajte sa lišćem ili usitnjenim kartonom i slažite u tankim slojevima. Ne stavljajte travu koja je tretirana herbicidima.
Ne stavljajte u kompost
Prema Institutu za primenu nauke u poljoprivredi i Univerzitetu u Vajomingu, u kućni kompost ne idu:
- meso, kosti, masti, ulja i ostaci kuvanih jela: privlače pacove i smrde
- izmet kućnih ljubimaca i ljudski izmet
- bolesne biljke i biljke napadnute štetočinama
- korov sa semenom
- biljke prskane herbicidima
- pepeo kamenog uglja, časopisi u boji, sadržaj kesa iz usisivača, ostaci duvana
- lišće oraha (IPN ga navodi među materijalima koji se ne kompostiraju)
- sve što sadrži hemikalije: stari lekovi, plastika, farbano ili impregnirano drvo, stiropor
Ako vas muči korov, u tekstu o tome koji su najčešći korovi i kako ih suzbiti objasnili smo koje vrste se šire korenom, pa njih bolje osušite na suncu ili bacite nego da ih vratite u gomilu.
Pepeo od drveta i drvenog uglja sme (IPN), ali u malim količinama, jer je alkalan. Šta pepeo, talog kafe i ljuske jaja stvarno rade u bašti pročitajte u tekstu pepeo, kafa i ljuske jaja kao đubrivo.
Kako napraviti kompost uradi sam, korak po korak
1. Izaberite mesto
- Polusenka je dobar izbor: RHS savetuje zaklonjeno mesto u polusenci ili senci, a IPN mesto zaštićeno od vetra i jakog sunca, recimo sa severne strane zgrade ili pod krošnjom drveta.
- Komposter stavite direktno na zemlju, jer zemljana podloga pomaže oceđivanju. Ako mora na beton, prvo ubacite nekoliko lopata zemlje (RHS).
- Neka bude blizu bašte i česme, a podalje od komšijskog pogleda.
- Ostavite prostora sa strane za prevrtanje vilama.
2. Postavite osnovu
Na dno stavite sloj grubog materijala: sitne grane, stabljike kukuruza ili suncokreta. IPN savetuje da se ukloni oko 10 cm zemlje i to mesto napuni grančicama ili stabljikama, radi drenaže.
3. Slažite slojeve
Slažite naizmenično:
- sloj lišća ili drugog smeđeg materijala
- tanji sloj zelenog materijala (trava, kuhinjski otpad)
- tanak sloj baštenske zemlje ili zrelog komposta, koji unosi mikroorganizme
Ponavljajte dok ne potrošite materijal. Kuhinjski otpad koji donosite tokom nedelje uvek pokrijte slojem lišća, da ne privlači muve i da ne miriše.
Praktičan savet za jesen: napunite nekoliko džakova suvim lišćem i ostavite ih pored kompostera. Tokom zime i proleća, kada nema lišća, imaćete uvek smeđi materijal pri ruci.
4. Usitnite materijal
Što su delovi sitniji, kompost brže nastaje (Univerzitet u Vajomingu). IPN navodi usitnjavanje do oko 5 cm. Lišće pređite kosačicom sa korpom (dobijete usitnjeno lišće pomešano sa travom), grane izlomite ili samljite seckalicom, a karton iscepkajte.
5. Održavajte vlagu
Gomila treba da bude vlažna kao isceđen sunđer. Ako je premokra, razmena vazduha je slaba i gomila počinje da smrdi; ako je presuva, razgradnja skoro staje (Univerzitet u Vajomingu). Suvu gomilu zalijte, a mokroj dodajte suvog lišća ili kartona. U kišnoj jeseni gomilu pokrijte.
6. Prevrćite
Mikroorganizmima je potreban vazduh. Univerzitet u Vajomingu opisuje tri tempa:
| Način | Šta radite | Kada je kompost gotov |
|---|---|---|
| Brzi | sve usitnjeno, prevrtanje na 1-2 nedelje | za nekoliko meseci |
| Srednji | slojevi bez usitnjavanja, prevrtanje na 3-4 nedelje | za 4-6 meseci |
| Spori | slojevi, bez prevrtanja | oko godinu dana |
Pri prevrtanju spoljašnje slojeve prebacite u sredinu. Ako ne stižete da prevrćete, kompost će ipak nastati, samo sporije (RHS).
Komposter: koji izabrati i okvirne cene
Kompost možete praviti i na običnoj gomili, ali komposter drži red, zadržava toplotu i vlagu i izgleda urednije. Ako tek planirate kako da rasporedite prostor, pogledajte i ideje za uređenje malog dvorišta.
Otvorena gomila
Najjednostavnije i besplatno. Idealna veličina kućne gomile je oko 1 x 1 x 1 m (3 stope u svakom pravcu). Premala gomila se ne zagreje dovoljno da uništi seme korova, a previsoka se sabije pod sopstvenom težinom i istisne vazduh (Univerzitet u Vajomingu).
Komposter od paleta (uradi sam)
Najpopularnija varijanta za “komposter uradi sam”. Četiri drvene palete spoje se žicom ili šrafovima u kvadrat, a prednja može da se skida. Ako imate mesta, napravite dva ili tri odeljka: u jedan ubacujete svež otpad, u drugom sazreva prošlogodišnji, a iz trećeg uzimate gotov kompost. Koristite netretirane palete, jer impregnirano drvo ne ide u kompost.
Komposter od žičane mreže
Valjak od pocinkovane ili plastificirane mreže, prečnika oko 1 m, učvršćen sa par kočića. Odličan za lišće: napunite ga u jesen i dobijete lisni humus za malč i saksije. Ceo valjak se lako podigne kada hoćete da izvadite kompost.
Plastični komposter
Zatvorena kutija sa poklopcem i vratancima pri dnu. Najuredniji je, ne privlači životinje i dobro drži toplotu, pa je dobar za mala dvorišta. Mana je što se teže prevrće, pa sadržaj treba povremeno promešati štapom.
Rotacioni komposter (bubanj)
Bubanj na postolju koji okrećete ručicom, pa je mešanje i provetravanje lako. Kapacitet je obično manji od klasičnog kompostera.
Komposter cena (procena)
Sledeći rasponi su naša procena na osnovu uobičajenih cena baštenske opreme i materijala u Srbiji, ne cenovnik određene prodavnice. Pre kupovine uporedite aktuelne cene u radnjama.
| Vrsta | Okvirna cena (procena) |
|---|---|
| Otvorena gomila | besplatno |
| Komposter od paleta, uradi sam | 0-3.000 din (šrafovi, žica, eventualno palete) |
| Valjak od žičane mreže | oko 1.500-4.000 din |
| Plastični komposter 300-400 l | oko 5.000-12.000 din |
| Rotacioni komposter | oko 12.000-30.000 din |
Pre kupovine pitajte i lokalno komunalno preduzeće da li ima program kućnog kompostiranja ili podele kompostera.
Kada je kompost gotov
Zreo kompost je tamnosmeđ, mrvičast, ujednačen i miriše na zemlju, po izgledu podseća na zgoreli stajnjak (IPN). RHS ga opisuje kao tamnosmeđ, mrvičast, sličan zemlji, sa mirisom vlažne šume. U njemu se više ne prepoznaju lišće i ostaci hrane, osim ponekog komadića grančice.
Koliko to traje? RHS navodi raspon od 6 meseci do 2 godine, zavisno od materijala, temperature i prevrtanja. Čista gomila lišća (lisni humus) obično je na sporijem kraju tog raspona.
Pre upotrebe kompost možete prosejati kroz krupno sito. Nerazloženi delovi vraćaju se u novu gomilu (RHS).
Kako koristiti kompost
- Povrtnjak: kompost umešajte u gornji sloj zemlje pri pripremi gredica. Nema potrebe kopati duboko, jer većina biljaka hraniva uzima iz gornjih 15-ak cm (Univerzitet u Vajomingu). Ako tek pravite prvu baštu, korake imamo u vodiču povrtnjak za početnike.
- Novi travnjak: pre setve ili postavljanja busena razastrite sloj komposta od 5-7 cm i umešajte ga u zemlju (isti izvor). Za postojeći travnjak tanak sloj prosejanog komposta posle aeracije, o čemu pišemo u tekstu travnjak u jesen: košenje, đubrenje i aeracija.
- Malč: kompost oko žbunova, drveća i trajnica štiti koren od temperaturnih ekstrema, prihranjuje i suzbija korov. Ostavite malo prostora između komposta i stabla.
- Sadnja i saksije: kompost mešajte sa zemljom ili supstratom, ne sadite u čist kompost.
Kompost ne zamenjuje potpuno svako đubrenje, naročito kod voćaka i vinove loze. Kako da ga kombinujete sa drugim đubrivima objasnili smo u tekstu đubrenje u jesen: voćke, travnjak i vinograd.
Najčešće greške i kako ih rešiti
| Problem | Uzrok | Rešenje |
|---|---|---|
| Smrdi na amonijak | previše zelenog materijala | dodajte suvo lišće ili karton |
| Smrdi na trulo | premokro, bez vazduha | prevrnite gomilu, dodajte suv materijal |
| Ništa se ne dešava | presuvo, premokro ili prehladno | podesite vlagu, dodajte zeleno |
| Slegnuti, slepljeni slojevi | debeo sloj trave ili lišća | razbijte slojeve, dodajte rastresit materijal, usitnite |
| Muve i insekti | otkriven otpad, ostaci životinjskog porekla | prevrćite češće, izbacite ostatke životinjskog porekla |
| Pacovi i miševi | meso, kuvana hrana | ne stavljajte kuvanu hranu, koristite zatvoren komposter |
Uzroci i rešenja u tabeli prate preporuke Univerziteta u Vajomingu i IPN-a.
Česta pitanja
Šta je kompost, ukratko?
Kompost je organsko đubrivo i poboljšivač zemljišta koji nastaje kada se biljni ostaci i kuhinjski otpad razlože uz pomoć mikroorganizama, vazduha i vlage. Liči na tamnu, mrvičastu zemlju i miriše na šumu.
Koliko vremena treba da kompost bude gotov?
Od nekoliko meseci do dve godine. Uz usitnjen materijal i redovno prevrtanje može biti gotov za nekoliko meseci, uz prevrtanje na 3-4 nedelje za 4-6 meseci, a bez prevrtanja za oko godinu dana. Kompost započet ove jeseni najčešće je upotrebljiv sledeće godine.
Da li kompost privlači pacove i smrdi?
Dobro vođen kompost ne smrdi i ne privlači pacove. Problemi nastaju kada se u njega bacaju meso, kosti i kuvana hrana, ili kada je premokar i bez vazduha. Zatvoren komposter i pokrivanje otpada lišćem rešavaju većinu problema.
Može li se kompost praviti samo od lišća?
Može, ali traje duže. Takav kompost se zove lisni humus i odličan je za malč i mešavine za saksije. Da biste ubrzali proces, lišće usitnite, držite vlažnim i dodajte malo trave ili kuhinjskog otpada.
Da li sme lišće oraha u kompost?
Institut za primenu nauke u poljoprivredi lišće oraha navodi među materijalima koji se ne kompostiraju. Najsigurnije je da ga ne stavljate u glavnu gomilu, već da ga kompostirate odvojeno ili odložite na drugi način.
Da li je potreban aktivator (ubrzivač) za kompost?
Nije neophodan. Šaka baštenske zemlje ili zrelog komposta povremeno umešana u gomilu unosi mikroorganizme. Pravilan odnos smeđeg i zelenog materijala, vlaga i prevrtanje su mnogo važniji.
Izvori
- Kompostiranje u organskoj proizvodnji, dr Vladimir Filipović, Institut za primenu nauke u poljoprivredi (PSSS), 2021
- Composting, Royal Horticultural Society (RHS)
- Backyard Composting Using Simple, Small-scale Methods (B-974R), Karen Panter i Chris Hilgert, University of Wyoming Extension, 2017