Baštovan
Voćnjak

Kada saditi vinovu lozu: jesen ili proleće

Kada saditi vinovu lozu u Srbiji: jesenja ili prolećna sadnja, priprema jame, razmak, izbor kalemova, nega u prvim godinama i sorte za dvorište i odrinu.

Baštovan tim 8 min čitanja

Kada saditi vinovu lozu: jesen ili proleće

Vinovu lozu u Srbiji možete saditi u jesen, kada sadnica uđe u mirovanje, ili u proleće, okvirno od 15. marta do 15. aprila (PSSS, Ljiljana Gvozdić). Jesenja sadnja daje bolje ukorenjavanje i prijem kalemova, ali ima smisla samo na toplijim lokacijama manje nadmorske visine, gde je manja opasnost od izmrzavanja, i uz obavezno zagrtanje. Zbog rizika od mraza stručna služba u većini slučajeva preporučuje prolećnu sadnju.

Ispod je sve što treba da znate pre nego što posadite prvu lozu u dvorištu: kako izabrati termin, gde je posaditi, kakvu sadnicu kupiti, kako je saditi, koliki razmak ostaviti i kako je negovati prvih godina.

Sadnja vinove loze u jesen ili u proleće: šta je bolje

Nema jednog tačnog odgovora za celu Srbiju. Oba termina daju dobre rezultate ako je kalem zdrav i sadnja urađena kako treba. Razlika je u riziku.

Jesenja sadnjaProlećna sadnja
Terminposle opadanja lišća, pre nego što zemlja zamrzneokvirno 15. mart do 15. april, zavisno od vlage zemljišta (PSSS)
Prednostibolje ukorenjavanje i prijem kalemova (PSSS); veći izbor sadnicanema rizika da sveže posađena loza izmrzne
Riziciizmrzavanje u jakim zimama, zadržavanje vode u jami na teškoj zemljisuvo proleće, pa je potrebno dodatno zalivanje (PSSS)
Najbolje zatoplije, niže lokacije, propusnu zemljuhladnije i brdske krajeve, teške i vlažne zemlje

Praktično pravilo: ako kod vas zemlja na proleće dugo ostaje blatnjava i voda se zadržava, sačekajte proleće. Ako je zemlja propusna, lokacija topla i na suncu, možete saditi i sada, pre nego što zemlja zamrzne.

Kod jesenje sadnje zagrtanje je obavezno (PSSS): posle sadnje oko sadnice nagrnite humku rastresite zemlje tako da prekrije kalemno mesto i okca. Ta humka štiti lozu od mraza i isušivanja. Na proleće, kada prođu jaki mrazevi, zemlju pažljivo razgrnite.

Isti princip važi i za voćke, pa ako uz lozu planirate i par stabala, pogledajte vodič jesenja sadnja voćaka.

Sadnja vinove loze u dvorištu: gde je posaditi

Loza je biljka sunca i toplote.

  • Sunčan položaj. Stručna služba savetuje osunčane terene južne ili jugozapadne ekspozicije (PSSS). U senci loza raste, ali grožđe slabo sazreva i lakše oboleva.
  • Bez udolina. Izbegavajte udoline i mesta gde se zadržavaju hladan vazduh i vlaga (PSSS).
  • Zaklon od severnog vetra. Južni zid kuće, garaže ili ograde je dobar izbor, jer danju upija toplotu.
  • Ocedita zemlja. Loza ne podnosi da joj koren stoji u vodi.
  • Udaljenost od temelja. Ostavite malo prostora od zida, da koren ima mesta i da zid ne bude stalno vlažan.

Ako u istom dvorištu planirate i voćke, o izboru mesta i razmaka pisali smo u tekstu podizanje voćnjaka.

Priprema jame za sadnju

Jama se kopa jednom i određuje kako će loza rasti narednih decenija.

  1. Iskopajte jamu dovoljno široku da se koren slobodno raširi. Na teškoj, glinovitoj zemlji kopajte šire nego na lakoj.
  2. Odvojite gornji, plodni sloj zemlje na jednu stranu, a donji, mrtvi sloj na drugu.
  3. Plodnu zemlju pomešajte sa malo zgorelog stajnjaka ili zrelog komposta. Svež stajnjak ne stavljajte na koren. Kako se pravi zreo kompost, pročitajte u tekstu kompost u dvorištu.
  4. Napravite humku od te mešavine na dnu jame, tako da sadnica “sedne” na nju i koren se razvuče niz strane.

Ako jamu kopate unapred, računajte da će se zemlja sleći, pa sadnicu postavite tako da kalemno mesto i posle sleganja ostane iznad zemlje (University of Maryland Extension).

Kakvu sadnicu kupiti

Za dvorište praktično uvek kupujete kalemljenu sadnicu: plemenita sorta kalemljena je na podlogu otpornu na filokseru, štetočinu korena vinove loze (University of Illinois Extension).

Na šta da obratite pažnju u rasadniku:

  • Kalemno mesto (zadebljanje na prelazu podloge i sorte) treba da bude potpuno sraslo, bez pukotina.
  • Koren svež i beličast na preseku, ne suv i taman.
  • Jedan dobro odrveneo lastar sa zdravim okcima.
  • Sadnica sa deklaracijom iz registrovanog rasadnika, sa nazivom sorte i podloge.

Kalemljene sadnice uobičajenih sorti u ponudi Rasadnika Proleće koštaju 200 dinara, a besemene stone sorte 400 dinara (provereno u oktobru 2026). Cene se razlikuju po rasadniku, pa ih uzmite kao orijentir.

Sadnica do sadnje ne sme da se prosuši i treba je držati na hladnom (UMD Extension): koren umotajte u mokru vreću ili zatrpajte u vlažan pesak. Pred sadnju koren treba osvežiti, odnosno prekratiti (PSSS).

Kako se sadi vinova loza, korak po korak

  1. Prekratite koren: odsecite mrtve, oštećene i preduge žile, tako da se preostale mogu ravnomerno raširiti u jami (Illinois Extension; UMD).
  2. Postavite sadnicu na humku u jami i razvucite korenje niz strane.
  3. Kalemno mesto mora ostati iznad zemlje: University of Maryland navodi 5-10 cm, a University of Illinois 10-15 cm iznad nivoa zemlje (UMD; Illinois). Ako kalem zatrpate, plemenita sorta pusti sopstveno korenje i gubi se otpornost podloge.
  4. Zatrpajte jamu plodnom zemljom i lagano nagazite oko sadnice da ne ostanu vazdušni džepovi.
  5. Obilno zalijte, čak i kad je zemlja vlažna, da se zemlja slegne oko korena.
  6. Pobodite kolac pored sadnice odmah, a ne kasnije, da ne biste oštetili koren. Prve sezone mladu lozu dovoljno je voditi uz drveni kolac (Illinois).
  7. Lastar: UMD savetuje da se, kada loza krene, ostave jedno do dva okca koja aktivno rastu (UMD).
  8. Kod jesenje sadnje zagrnite humku od rastresite zemlje preko sadnice, kao što je opisano gore.

Razmak sadnje vinove loze

Razmak zavisi od toga kako ćete lozu voditi. Za dvorišni zasad University of Illinois Extension navodi oko 2,4 m između čokota u redu i oko 3 m između redova (Illinois). Kod pojedinačnih čokota uz ogradu ili za odrinu razmak se prilagođava konstrukciji.

Za odrinu je bolje posaditi manje čokota na većem razmaku nego mnogo njih zbijenih. Gusta loza se slabo provetrava, pa je bolesti lakše napadaju.

Nega u prvim godinama

Prva godina

Cilj prve godine je jak koren i jedan snažan lastar, ne grožđe.

  • Zalivanje: loza mora da ima dovoljno vlage tokom cele prve sezone (UMD). Bolje ređe i obilno nego svaki dan po malo.
  • Ostavite jedan lastar, najjači, i vežite ga uz kolac kako raste.
  • Uklanjajte korov oko sadnice. Ne kopajte dublje od oko 7-8 cm, jer je korenje plitko (Illinois).
  • Zaštita od plamenjače: mlado lišće je osetljivo, pa u kišnim godinama prskajte sredstvima registrovanim za vinovu lozu, po uputstvu.
  • Đubrenje: Illinois Extension savetuje da se godišnja količina đubriva podeli u tri dela, u martu, maju i julu (Illinois). Kasnije đubrenje azotom tera izdanke koji ne stignu da sazru do zime.

Druga i treća godina

U drugoj godini počinje formiranje uzgojnog oblika: na zimskoj rezidbi lastar se skraćuje na visinu na kojoj želite stablo, a tokom leta se ostavljaju lastari koji će postati krakovi ili kordunice. Detalje smo objasnili u tekstu rezidba vinove loze za početnike.

Ne očekujte pun rod odmah. Ako se u drugoj godini pojave grozdovi, slobodno ostavite jedan-dva da probate sortu, ali ostale uklonite da loza ne bi bila preopterećena. Kada dođe vreme za prvi pravi rod, pomoći će vam tekst kako prepoznati zrelo grožđe.

Od druge godine loza ulazi i u redovnu zaštitu. Kako se radi zimsko prskanje, opisali smo u vodiču zimsko prskanje voćaka i vinove loze, a o prihrani u tekstu jesenje đubrenje voćki i vinograda.

Sorte za dvorište i odrinu

Za dvorište su najzahvalnije stone sorte (za jelo). Termini zrenja ispod su prema opisima u ponudi Rasadnika Proleće:

SortaTipZrenje
Kardinalstona, crvenasredina avgusta
Muskat Hamburgstona, crnapočetak septembra
Moldovastona, crnakraj septembra; rasadnik je navodi kao vrlo otpornu na bolesti i zimske mrazeve
Afus Alistona, belakraj septembra do oktobra

U istoj ponudi su i sorte označene kao “neprskanac” (Moldova, Lasta) i besemene stone sorte. Ako sadite samo jedan ili dva čokota, izaberite jednu raniju i jednu kasniju sortu, pa ćete jesti grožđe od avgusta do oktobra.

Najčešće greške pri sadnji loze

  • Kalemno mesto zatrpano zemljom. Plemka pusti koren, gubi se otpornost podloge.
  • Premala jama u tvrdoj zemlji. Koren se vrti u krug i loza godinama “stoji”.
  • Svež stajnjak na korenu. Pali korenje.
  • Sadnja u senku ili u udolinu. Grožđe kiselo, lišće stalno bolesno.
  • Prevelika želja za rodom prve godine. Mnogo lastara i grozdova iscrpljuje mladu biljku.
  • Nezagrnuta jesenja sadnja. Jak mraz može da uništi tek posađenu lozu.

Česta pitanja

Da li može vinova loza da se sadi u decembru?

Može, ako zemlja nije smrznuta ni raskvašena, ali rizik je veći. Ako ste sadnicu već kupili, bolje je da je trapite (zatrpate u vlažan pesak ili zemlju na zaklonjenom mestu) i posadite u proleće.

Kada je najbolje saditi vinovu lozu?

U većini krajeva Srbije u proleće, okvirno od 15. marta do 15. aprila. Jesenja sadnja daje bolje ukorenjavanje, ali je sigurna samo na toplijim, nižim lokacijama i uz zagrtanje.

Može li vinova loza da se sadi iz reznica?

Može, ali loza iz reznice raste na sopstvenom korenu, bez podloge otporne na filokseru. Zato se za trajan zasad preporučuju kalemljene sadnice.

Koliki je razmak sadnje vinove loze?

Za dvorišni zasad u redovima okvirno 2,4 m između čokota i 3 m između redova. Za odrinu i pojedinačne čokote razmak se prilagođava konstrukciji.

Može li se loza posaditi pored kuće?

Može, i to je često dobro mesto, jer je zid zaklon i izvor toplote. Ostavite malo prostora od temelja, obezbedite da voda sa krova ne pada direktno na lozu i postavite čvrstu konstrukciju za vođenje lastara.


Napomena: Termini sadnje su okvirni i zavise od vremena i vlažnosti zemljišta u konkretnoj godini.

Izvori

  1. Prolećna sadnja vinove loze, Ljiljana Gvozdić, Poljoprivredna savetodavna i stručna služba Srbije, 2021
  2. Planting and care of backyard grapes, University of Illinois Extension
  3. Final pruning, pre-emergence herbicides, and planting new vines, University of Maryland Extension
  4. Sadnice vinove loze, Rasadnik Proleće