Vrste i sorte oraha: koji orah izabrati za dvorište i voćnjak u Srbiji

Bastovan tim ·
orah sorte voćke sadnja
Vrste i sorte oraha: koji orah izabrati za dvorište i voćnjak u Srbiji

Za većinu Srbije najsigurniji izbor je kalemljen orah sorte koja kasno lista, jer prolećni mrazevi najčešće uništavaju rod upravo kod oraha. Za dvorište birajte slabije bujnu sortu koja rađa i na bočnim pupoljcima (npr. domaće Rasna ili Kasni rodni), a za plantažu lateralne sorte poput Lare, Fernora ili Chandlera, uvek uz drugu sortu kao oprašivača. U nastavku objašnjavamo po čemu se sorte razlikuju i koja kome odgovara.

Vrste oraha ukratko

Rod Juglans ima više vrsta, ali za plod se kod nas gaji praktično samo jedna.

  • Obični (persijski) orah, Juglans regia. To je “naš” orah, visok do 30 m, sa krupnim plodom tanke ljuske. Sve sorte o kojima pišemo pripadaju ovoj vrsti.
  • Crni orah, Juglans nigra. Poreklom iz Severne Amerike, raste i do 40 m, podnosi mrazeve do oko -35 °C. Plod je okrugao, sa vrlo tvrdom, naboranom ljuskom i sitnom jezgrom slabog kvaliteta, pa se gaji pre svega zbog vrednog drveta (Plantea).
  • Sivi orah, Juglans cinerea. Takođe severnoamerička vrsta, kod nas prava retkost i bez značaja za proizvodnju.
  • Hibridi i podloge. Sorte se kod nas najčešće kaleme na sejanac običnog oraha. Crni orah se može koristiti kao podloga, naročito u Kaliforniji, jer je otporniji na gljivu medenjaču (Plantea). U svetu se koriste i međuvrsni hibridi kao podloge, ali ih u domaćim rasadnicima retko ima.

Sve vrste oraha luče juglon, materiju koja koči rast mnogih biljaka ispod krošnje, pa o tome vodite računa kada birate mesto u dvorištu.

Sejanac ili kalemljena sadnica

Orah je u Srbiji vekovima razmnožavan semenom, pa je, kako navode istraživači Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, svako stablo zaseban genotip, a među njima preovlađuju oni slabijeg kvaliteta (Cerović i sar., 2014). U istom radu masa ploda u populaciji kretala se od 3,3 do 29 g, a randman od 26 do 64%. Drugim rečima, kada posadite orah iz semena, ne znate šta ćete dobiti.

Sejanac (iz semena)Kalemljena sadnica
Prvi plodoviokvirno posle 7-8 godinaveć posle 2-3 godine
Kvalitet plodanepredvidivpoznat, kao kod sorte
Vreme listanjanepoznato, često ranopoznato
Cena sadniceniskaviša

Podaci o početku rađanja su prema Planteinom opisu oraha. Rasadnici lateralnih sorti navode da ozbiljniji rod stiže posle 4-5 godina, a da terminalne sorte punu rodnost dostižu tek za 12-15 godina (Orasi Lateral).

Po čemu se sorte razlikuju

Vreme listanja (početak vegetacije)

Ovo je najvažnija osobina za naše uslove. Novosadski selekcioneri su od početka birali genotipove koji kasno počinju, a rano završavaju vegetaciju, jer su u mnogim krajevima Srbije česti i kasni prolećni i rani jesenji mrazevi (Cerović i sar., 2014). Razlike među sortama su velike: u njihovim ogledima Bačka je krenula oko 15. aprila, a Kasni rodni tek oko 4. maja. Te tri nedelje često odlučuju da li će mlade rese i cvetovi preživeti mraz.

Sorte koje kasno završavaju vegetaciju imaju drugi problem: nespremne ulaze u zimu i mogu stradati od niskih temperatura.

Tip rađanja: terminalno ili lateralno

  • Terminalne sorte nose ženske cvetove samo na vrhovima grana. Stabla su velika, sade se retko i kasnije ulaze u punu rodnost.
  • Lateralne sorte rađaju i na bočnim pupoljcima duž grane. Kod mladih stabala 50-90% plodova može se formirati na bočnim pupoljcima (Agro Info Net), pa ranije prorode, rađaju obilnije i mogu se saditi gušće.
  • Postoje i prelazne sorte, kao i grozdaste (racemozne) sorte koje u cvasti imaju mnogo ženskih cvetova.

Bujnost

Bujna sorta za 20 godina napravi krošnju od desetak i više metara, što je problem u dvorištu. Treba znati i da se bujnost menja sa starošću: mlado stablo Šampiona je vrlo bujno, a posle 40. godine slabije.

Kvalitet ploda

  • Masa ploda, kod dobrih sorti okvirno 12-16 g.
  • Randman, udeo jezgre u masi celog ploda. Novosadski selekcioneri kao cilj navode 50-58%.
  • Debljina ljuske, tanka ljuska (oko 1 mm) se lako krcka, ali mora dobro da štiti jezgru.
  • Boja jezgre, svetla jezgra postiže bolju cenu na tržištu.

Domaće sorte (Poljoprivredni fakultet Novi Sad)

Sve sorte u ovom delu stvorene su na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu, iz programa koji traje od 1973. godine. Po podacima iz rada Pet decenija rada na selekciji oraha u Srbiji (2014), priznato je pet sorti: Šampion, Srem, Tisa, Bačka i Mire. Rasna, Kasni rodni, Milko, Sava i Nera se u tom radu vode kao selekcije, a Rasnu i Kasni rodni (Novosadski kasni rodni) danas nude i rasadnici. Datumi listanja su proseci iz njihovih ogleda 2008-2012.

  • Šampion. Lista oko 21. aprila, a vegetaciju završava 15-20 dana pre Šejnova. Plod oko 14 g, randman 58%, svetla jezgra. Protandričan, izuzetno otporan na niske temperature. Kao oprašivači se navode Jupiter, Gazenhajm i Rasna (Poljoprivreda.info).
  • Srem. Lista oko 17. aprila, bujno stablo, vrlo rodan. Krupan plod preko 15 g, vrlo tanka i skoro glatka ljuska, randman oko 57%.
  • Tisa. Grozdasta sorta, u grozdu ima do 7-8 plodova, a plod je ipak krupan (oko 15 g) i okruglast. Randman oko 51%, jezgra nešto tamnija. Preporučuje se za vinogradarsku zonu.
  • Bačka. Najranije lista od domaćih (oko 15. aprila), slabije do srednje bujna, veoma rodna, rađa i na pojedinim bočnim pupoljcima. Plod oko 12 g, jezgra izuzetno svetla.
  • Mire. Plod oko 12 g, randman oko 55%, svetla jezgra. Preporuka je za toplije krajeve bez poznih prolećnih mrazeva.
  • Rasna. Lista 2-3 dana posle Šampiona, male bujnosti, oko 40% roda na bočnim pupoljcima, prvi plodovi već u rasadniku. Plod oko 14 g, randman oko 52%, veoma otporna na mrku pegavost lista (Gnomonia). Cveta skoro homogamno, preporučuje se kao oprašivač za Šampion.
  • Kasni rodni. Lista vrlo kasno (oko 15 dana posle Šampiona), pa redovno izbegava pozne mrazeve. Male bujnosti, oko 80% roda na bočnim pupoljcima. Plod oko 12 g, svetla jezgra, jedina mana je niži randman (oko 47%).

Šejnovo, koje se često misli da je domaća sorta, zapravo je bugarska sorta. Kod nas je dugo bila standard, lista oko 18. aprila, randman oko 55%, ali je izrazito protandrična i ima tamniju jezgru.

Strane sorte

  • Chandler (Čendler). Američka lateralna sorta priznata 1979., najrasprostranjenija u svetu. Lista sredinom aprila, 80-90% roda na bočnim pupoljcima, plod 13-14 g, svetla jezgra, randman 48-50%. Mana: vegetaciju završava 2-3 nedelje kasnije od drugih, pa berba pada u kišni oktobar. Rasadnik Orasi Lateral ga ne preporučuje iznad 300 m nadmorske visine ni za kontinentalne uslove kakvi su u većem delu Vojvodine. Oprašivači: Franquette, Fernette, Rasna.
  • Franquette (Franket). Stara francuska sorta, gaji se od 1827. Lista vrlo kasno (u novosadskom ogledu oko 6. maja), plod oko 12 g, randman okvirno 45-48%, terminalno rađanje. Danas se najviše sadi kao oprašivač za Chandler (Orasi Lateral).
  • Lara (Pieral Lara). Francuska lateralna sorta iz 1980-ih, nastala od sejanca američke sorte Payne. Krupan plod 13-16 g, randman 44-50%. Lista 1-2 nedelje posle Chandlera i Šampiona i ranije završava vegetaciju. Pretežno je samooplodna, a kao oprašivači se preporučuju Franquette i Fernette (Orasi Lateral).
  • Fernor. Francuska sorta instituta INRA iz Bordoa, ukrštanje Franquette × Lara iz 1978. Lista kasno, rađa lateralno, plod 13-14 g, randman 40-44%. Preporučuje se za brdska područja iznad oko 700 m, uz nešto niži prinos. Oprašivači: Fernette i Pedro (Orasi Lateral).
  • Fernette. Takođe Franquette × Lara, odabrana u Francuskoj 1993. Srednje visoko, uspravno stablo, lateralno rađanje, randman do 47%. Ima mnogo polena i odličan je oprašivač za Laru, Fernor i Chandler (Walnuts Bulgaria).
  • Pedro, Tulare, Hartley. Američke sorte, Pedro i Tulare lateralne, Hartley prelaznog tipa (Agro Info Net). Kod nas se Pedro sreće uglavnom kao oprašivač, a Tulare u novijim intenzivnim zasadima.
  • Jupiter. Češka sorta srednje bujnosti, rano prorodi, plod oko 12 g. Rasadnici je nude kao dobrog oprašivača za kontinentalne uslove (Rasadnik Orah).

Oprašivanje: zašto su bolje dve sorte

Orah ima odvojene muške cvetove (rese) i ženske cvetove na istom stablu, a polen prenosi vetar. Problem je dihogamija: muški i ženski cvetovi iste sorte ne sazrevaju u isto vreme. Većina sorti je protandrična (prvo prašte rese, pa tek onda cvetaju ženski cvetovi), manji broj je protogina, a istovremeno cvetanje ima tek nekoliko sorti poput Lare i Tulare. Polen ostaje sposoban za oplodnju svega 2-3 dana, a za dobar rod treba da se oplodi 60-80% ženskih cvetova, znatno više nego kod drugog voća (PSSS).

Zato je pravilo jednostavno: posadite dve sorte čije se cvetanje poklapa, ili budite sigurni da u komšiluku postoji orah koji prašti u pravo vreme. U plantažama se oprašivači raspoređuju u redove, obično kao manji deo stabala u zasadu. Primeri parova: Šampion + Rasna ili Jupiter, Chandler + Franquette ili Fernette, Fernor + Fernette.

Preporuke: koju sortu izabrati

Za dvorište

  • Birajte kalemljenu sadnicu poznate sorte, ne sejanac.
  • Prednost dajte slabije bujnim i lateralnim sortama, jer brže prorode i manje zasenjuju: Rasna, Kasni rodni, Bačka.
  • Ako živite u kotlini ili uz reku gde mraz “leži”, izaberite kasnu sortu (Kasni rodni, Franquette, Fernor).
  • Ostavite dovoljno mesta: i slabije bujan orah treba nekoliko metara od kuće, međe i povrtnjaka zbog juglona i hlada.

Za plantažu

  • U nizijskim i toplijim krajevima: Šampion, Srem, Rasna, uz odgovarajuće oprašivače; u toplijim rejonima Chandler i Lara.
  • Na većim nadmorskim visinama i u mrazištima: Fernor, Franquette, Kasni rodni.
  • Za gušću sadnju i brži povrat ulaganja: lateralne sorte (Lara, Chandler, Fernor, Tulare), uz navodnjavanje i intenzivnu rezidbu.
  • Pre kupovine proverite da li rasadnik ima sertifikovan sadni materijal i na kojoj je podlozi sadnica.

Rezime sorti

SortaPorekloListanjeRađanjeOsobine
ŠampionSrbija (Novi Sad)srednje, ~21. aprilterminalno14 g, randman 58%, otporan na mraz
SremSrbija (Novi Sad)ranije, ~17. aprilterminalno15 g, 57%, tanka ljuska, bujan
TisaSrbija (Novi Sad)ranije, ~17. aprilgrozdasto15 g, 51%, okrugao plod
BačkaSrbija (Novi Sad)rano, ~15. aprildelom lateralno12 g, vrlo svetla jezgra
MireSrbija (Novi Sad)ranije, ~18. aprildelom lateralno12 g, 55%, za toplije krajeve
RasnaSrbija (selekcija NS)srednje, ~23. april~40% lateralno14 g, 52%, mala bujnost
Kasni rodniSrbija (selekcija NS)vrlo kasno, ~4. maj~80% lateralno12 g, 47%, izbegava mrazeve
ŠejnovoBugarska~18. aprilterminalno55%, tamnija jezgra
ChandlerSADsredina aprila80-90% lateralno13-14 g, svetla jezgra, kasna berba
FranquetteFrancuskavrlo kasnoterminalno12 g, oprašivač
LaraFrancuskaposle Chandleralateralno13-16 g, pretežno samooplodna
FernorFrancuskakasnolateralno13-14 g, za brdska područja
FernetteFrancuskakasnolateralnoodličan oprašivač

Pročitajte još

Kada ste izabrali sortu, sledeći korak je sadnja: sve o terminu, jami i razmaku pročitajte u tekstu Sadnja oraha, kada i kako saditi, a opšte savete o izboru sadnice i jesenjoj sadnji u vodiču Jesenja sadnja voćaka, kada i kako saditi. Ako vam orah već rađa, pogledajte Berba oraha, kada i kako brati orahe.

Nemate vremena ili alat za sadnju i orezivanje većih stabala? Pronađite baštovana u svom gradu koji će posaditi sadnice, postaviti oprašivače na pravo mesto i održavati mlade orahe.